Peta međunarodna arhivska konferencija pod nazivom „Tuzlanski arhivski dani“ održana je 27. i 28. septembra 2024. godine u Tuzli (Hotel „Salis“). Ovu značajnu konferenciju organizovalo je Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, a ove godine ista je i dio obilježavanja 70 godina arhivske djelatnosti na području tuzlanske regije. Učesnici su bili eminentni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, kao i iz zemalja regije, uključujući Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, koji su razmijenili znanja i iskustva iz oblasti arhivistike, historije, te informaciono-komunikacijskih tehnologija.
Fokus konferencije bio je na temi rada sa arhivskim zbirkama, te su primarno prezentirani naučni i stručni radovi koji su obuhvatili različite aspekte arhivskih zbirki, uključujući teorijske i praktične izazove s kojima se suočava arhivska zajednica.
U sklopu konferencije, predstavljen je četvrti broj časopisa „Arhivski pogledi“, a promotori ovog izdanja bili su prof. dr. Sead Selimović i prof. dr. Vlatka Lemić. Također, Zgodovinski arhiv Ljubljana pripremio je izložbu kulinarskih recepata, koja je izazvala interesovanje učesnika i javnosti. Promocija časopisa i otvaranje izložbe održano je prvog dana konferencije, 27. septembra 2024. godine.
Program radnog dijela konferencije, održanog u subotu, 28. septembra 2024. godine, obuhvatao je slijedeća izlaganja:
Prva sesija (09:30 – 11:00)
- Izv. prof. dr. Zdenka Semlič Rajh (Zgodovinski arhiv Ljubljana, Slovenija): “Arhivske zbirke u teoriji i praksi: pro i contra”
- Doc. dr. Vlatka Lemić (ICARUS Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska): “Znanstveni arhivi i akademska tradicija u Hrvatskoj iz perspektive stoljetnih arhivskih i baštinskih zbirki Sveučilišta u Zagrebu”
- Dr. sc. Jasmina Živković (Istorijski arhiv Požarevac, Srbija): “Arhivske zbirke i elektronska arhivska građa”
- Slobodanka Cvetković i Nataša Milošević Dulić (Istorijski arhiv Požarevac, Srbija): “Zbirke Istorijskog arhiva Požarevac – priprema i izrada vodiča”
- Izv. prof. dr. Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor, Slovenija): “Informacijska sigurnost i procesi arhivskog (stručnog) rada”
Druga sesija (11:30 – 13:30)
- Dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar (Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska): “Predstavljanje rada Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb”
- Mr. Jasmin Jajčević (Arhiv Tuzlanskog kantona, BiH): “Arhivske zbirke u funkciji izložbene djelatnosti Arhiva Tuzlanskog kantona”
- Natali Veličković i Nataša Radenković (Istorijski arhiv Niš, Srbija): “Vremeplov kroz zbirku pozivnica Istorijskog arhiva Niš”
- Amel Redžić i Kinana Felić (JU Arhiv Unsko-sanskog kantona Bihać, BiH): “Zbirka matičnih knjiga u Arhivu Unsko-sanskog kantona Bihać”
- Mr. sc. Esaf Lević, Zagorka Ostojić, Nedim Hadžić (Služba za arhiv Brčko distrikta, BiH): “Digitalni fond ‘Alijaga Kučukalić i sinovi'”
- Snežana Radović (Istorijski arhiv Niš, Srbija): “Niška Banja: da li je radioaktivna topla voda? Lični fond inžinjera Vladislava Cvetanovića (1883-1962)”
Peta međunarodna arhivska konferencija „Tuzlanski arhivski dani“ poslužila je kao forum za promišljanje o ključnim izazovima i prilikama s kojima se suočavaju moderni arhivi. Kroz diskusije i prezentacije radova, stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i regije analizirali su ne samo tehničke aspekte arhivistike, već i šire društvene i kulturne implikacije arhivske djelatnosti u savremenom dobu.
Glavni zaključak konferencije odnosi se na ključnu ulogu arhivskih zbirki u očuvanju kulturne baštine i identiteta. Arhivske zbirke predstavljaju osnovni temelj na kojem počiva arhivska djelatnost, a na konferenciji su stručnjaci kroz različite prezentacije ukazali na značaj pravilnog upravljanja tim zbirkama. Diskusije su pokrile pitanje razlika između fondova i zbirki, te njihovog funkcionalnog korištenja u istraživanju i izložbenim aktivnostima. Posebno je istaknuto da zbirke nisu samo pasivni čuvari prošlosti, već dinamički resursi koji omogućavaju analizu povijesti, podržavaju akademska istraživanja i unapređuju kolektivno pamćenje zajednica.
Također, jedan od zaključaka bio je isticanje značaja informacijske sigurnosti u radu arhiva. U savremenom dobu, kada je pristup informacijama brži i širi, neophodno je osigurati da arhivski podaci ostanu zaštićeni od neovlaštenih pristupa i manipulacija. Informacijska sigurnost obuhvata ne samo tehničke mjere zaštite, već i pravilnu organizaciju arhivskih procesa, kako bi podaci bili dostupni samo onima koji imaju pravo pristupa.
U nekoliko prezentacija naglašena je važnost balansiranja između tradicionalnih metoda arhiviranja i novijih pristupa. Fizičke zbirke i dalje ostaju ključni segment kulturne baštine, te je neophodno ulagati u njihovu očuvanje. Tradicionalne zbirke pružaju autentičan kontakt s prošlošću, koji ne može u potpunosti zamijeniti digitalni prikaz. Arhivska zajednica stoga mora razvijati dualni pristup, koji će omogućiti koegzistenciju fizičkih i digitalnih zbirki.
Kao ključni aspekt konferencije, istaknuta je i interdisciplinarna priroda arhivistike u suvremenom kontekstu. Arhivisti više ne djeluju samo u okruženju čuvanja i katalogiziranja građe; od njih se sve više očekuje da sudjeluju u istraživačkim projektima, interpretaciji dokumenata te očuvanju kulturne baštine. Prezentacije poput one iz Arhiva Tuzlanskog kantona, gdje su arhivske zbirke korištene za izložbene aktivnosti, pokazuju potencijal arhiva da postanu aktivni sudionici u kreiranju kulturnih sadržaja i povezivanju zajednice sa svojom prošlošću.
Konferencija je potvrdila važnost kontinuirane razmjene znanja i iskustava između arhivista iz različitih zemalja, osobito u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja. Primjeri iz Slovenije, Hrvatske i Srbije pružili su uvid u različite pristupe arhiviranju i očuvanju građe, što je potaknulo diskusiju o usvajanju najboljih praksi i uvođenju inovacija na lokalnom nivou. Ovakva suradnja ne samo da unapređuje rad pojedinačnih arhiva, već stvara i temelje za regionalnu povezanost u očuvanju kulturne baštine.
Iz medija: